Od za liječenje napadaja panike i hipertenzije. Napadi panike i panični poremećaj
Sadržaj
Blog za edukaciju, ekologiju, socijalnu medicinu i humanizam.
Poremećaji anksioznosti koji su praćeni napadima panike, najčešće u snu - multitrator.com
Uredjuje Cengic dr Ferid. Psihosomatska medicina: Hipertenzija i napadi panike Hipertenzija visok krvni pritisak, hypertensio arterialis je najčešći fiziološki poremećaj od koga pati veoma visok procenat ljudi, posebno starije životne dobi. Najčešće uzrok hipertenzije nije poznat, te se ona vodi kao izvorni poremećaj esencijalna hipertenzija. U nekim slučajevima hipertenzija nastaje kao posljedica oboljenja drugih organa bubrega, žlijezda, itd.
Hipertenzija, koja je izražena i dugo traje, izaziva promjene na skoro svim organima, a posebno stradaju srce i bubrezi. Osobe sa hipertenzijom su sklone infarktu srca i moždanom šlagu.
Problem sa sinusima , pritisak u glavi i anksiozni napadaji
Obzirom da je normalni pritisak kod starijih veći nego kod mlađih, ranije se normalnim pritiskom smatrao plus godine. Danas se smatra da bi, bez obzira na godine, normalni pritisak trebao da bude sa Kod povišenog krvnog pritiska prije uvođenja terapije lijekovima od za liječenje napadaja panike i hipertenzije se preduzimanje takozvanih dijetalnih mjera. Tu se ograničava unos soli, kalorija, alkohola, šećera. Ograničava se pušenje i unos kofeina. Preporučuje se fizička aktivnost, pješačenje, bavljenje sportom.
Ako ove mjere nakon par mjeseci ne pomognuonda se razmišlja o uvođenju medikamentozne terapije lijekova. Za uvođenje terapije lijekovima obično je kriterij vrijednost dijastolnog pritiska donjeg, srčanog. On mora nakon opetovanih mjerenja u dužem vremenskom razdoblju par mjesecibiti veći od Sistoli pritisak kod starijihdoobično ne zahtijeva medikamentoznu terapiju. Svi lijekovi protiv hipertenzije traže dugotrajnu primljenu, a svi imaju od za liječenje napadaja panike i hipertenzije neželjene pojave i simptome.
Poremećaji anksioznosti koji su praćeni napadima panike, najčešće u snu
Ovdje bih međutim istakao da se hipertenzija pojavljuje i kod nekih psihosomatskih stanja, najčešće kod anksioznosti nerealnog strahakoja se može ispoljavati u vidu paničnih napada.
Uzrok tom lažnom srčanom napadu može biti neki sasvim bezopasan simptom, kao što je preskakanje srca, žiganje u predjelu srca, što je često kod takozvane srčane neuroze.
Osobe sklone paničnim napadima često pate od agorafobije strah od određenog mjesta na kome se može dobiti panični napad, a gdje čovjek nije osiguran da će mu se pomoći Takav jedan okidač a često ni on nije potreban kod osjetljivih osoba, onih koji pate od depresije, socijalnih fobija, posttraumatskog stress-sindroma, može izazvati lančanu reakciju koja se ispoljava u nizu fizioloških reakcija.
Nagli strah od gubljenja svijesti, infarkta, pa i od smrti, praćen je ubrzanjem srčanog rada, znojenjem, drhtanjem, ubrzanim i kratkim disanjem, nesvjesticom, preskakanjem i lupanjem srca, te povišenjem krvnog tlaka.
Ovakve osobe često panično pristupaju mjerenju krvnog tlaka i pulsa. Puls može porasti do otkucaja u minuti, a visok pritisak nestorovic pritisak do Dijastolni tlak ostaje obično ispod Panično mjerenje tlaka i očitavanje visoke vrijednosti, još više pojačavaju paniku, pa takve osobe završe u hitnoj. Takve osobe često postaju hronični lažni hipertoničari, kojima se ordinira trajna terapija protiv povišenog tlaka.
Napadi panike i panični poremećaj
Smatra se da oko 40 posto onih koji primaju lijekove protiv hipertenzije spadaju u grupu depresivnih osoba, gdje su često i panični napadi jedan od simptoma. Ovakve osobe prođu sva moguća kardiološka ispitivanja.
Nalazi budu uredni, što nije garancija da se napadi neće ponavljati. Napadi panike pripadaju grupi psihičkih poremećaja takozvanih anksioznih stanja stanja strahai oni koji pate od njih često trebaju psihijatrijsku pomoć.
Psihijatri bi trebali prvo razgovorom i psihoterapijom pokušati desenzitizirati ovakve pacijente, odnosno napraviti ih neosjetljivim na okidače napada panike.
Literatura Uvod Panični poremećaj spada u skupinu anksioznih poremećaja. Može se javiti kao zaseban psihijatrijski entitet, ali i kao dio kliničke slike svih anksioznih poremećaja - akutna reakciji na stres, PTSP, agorafobija, socijalna fobija. Panični poremećaj paroksizimalna epizodična anksioznost je psihološko stanje koje karakteriziraju iznenadni i neočekivani napadaji panike, praćeni promjenama u ponašanju i životnom stilu, koje traje najmanje mjesec dana. Za panični poremećaj je karakteristično prisustvo anticipirajuće anksioznosti strah od straha.
Lijekovi protiv ovih stanja se zovu anksiolitici. Tu spadaju na prvom mjestu različiti antidepresivi clomipramine, fluvoxamine, paroxetinedok benzodijazepini diazepam, bromazepan, itd imaju dugotrajno nejasan učinak a opasna je pojava ovisnosti na njih. U terapiji se inače savjetuje i promjena ponašanja, autotrening i joga.
