Njega adolescenata nakon potresa mozga

Hipertenzija nakon potresa mozga, Traumatska ozljeda mozga

Procjenjivanje se mora vršiti vrlo pažljivo. Preneseno i prilagođeno iz Davis RJ i sur.

Šta trebate jesti ukoliko imate visok, a šta ukoliko imate nizak pritisak?

Critical Care Medicine Trajno vegetirajuće stanje vidi str. Sposobnost svjesne mentalne aktivnosti je uništena; međutim autonomni i motorički refleksi kao i normalni ciklus budnosti i spavanja su očuvani.

U rijetkih bolesnika nakon trajnog vegetirajućeg stanja koje traje 3 mj. Neurološka se funkcija oporavlja barem 2 godine pa do nekoliko godina nakon traumatske ozljede mozga, ali najbrže u prvih 6 mj. Dijagnoza Najprije treba izvršiti procjenu svih ozljeda vidi str. Brzi, ciljani neurološki pregled je dio početne procjene, uključujući i procjenu sastavnica GCS, prohodnosti dišnih putova i disanja te okulomotorne aktivnosti.

Bolesnike je najbolje pregledati prije primjene paralitika i opijata. Stanje se provjerava u kratkim vremenskom razmacima npr.

Kasnije poboljšanje ili pogoršanje pomaže u procjeni težine i prognoze ozljede. Potpuni neurološki pregled se izvodi čim je stanje bolesnika dovoljno stabilno. Kod djece se prilikom pregleda, pažljivo traže krvarenja u mrežnicu, koja mogu ukazivati na sindrom tresenog djeteta.

Potres mozga povezan s demencijom - PLIVAzdravlje

Pregled očnog fundusa u odraslih je pretraga neosjetljiva na traumatsko oštećenje mozga i često teško izvediva. Dijagnoza potresa mozga je klinička, no slikovne pretrage pomažu pri utvrđivanju općeg stanja mozga i otkrivanju hematoma.

Međutim, mnogi kliničari traže CT kod svih bolesnika s ozljedom glave koja je više od nevažne, jer su kliničke i pravne posljedice neotkrivenog hematoma teške. Za početak je CT najbolji izbor od slikovnih pretraga. Premda obične RTG snimke mogu otkriti neke prijelome lubanje, ne prikazuju dobro mozak, pa se rijetko koriste.

U kasnijem kliničkom stadiju bolesti može pomoći MR, koja otkriva neupadljivija nagnječenja i difuzno oštećenje aksona; njezina je osjetljivost za dijagnosticiranje vrlo malih akutnih ili izodenznih hipertenzija nakon potresa mozga i izodenznih kroničnih subduralnih hematoma obično veća od osjetljivosti CT—a. Kad se sumnja na oštećenje krvnih žila ili kad se nalazi CT—a ne poklapaju s nalazima fizikalnog pregleda, ponekad se izvodi angiografija.

U usporedbi s odraslim osobama koje imaju slične ozljede, ishod je u djece bolji. Velika većina bolesnika s blagom traumatskom ozljedom mozga zadržava dobru neurološku funkciju. Uz umjerenu do tešku traumatsku ozljedu mozga prognoza nije tako dobra, ali je bolja nego što se općenito misli.

hipertenzija nakon potresa mozga

Najčešće korišteni način procjene ishoda u bolesnika s traumatskom ozljedom mozga je glazgovska ljestvica za procjenu ishoda Glasgow Outcome Scale. Prema toj skali su mogući ishodi dobar oporavak bez novih neuroloških ispadaumjereno oštećenje novi neurološki ispadi u bolesnika koji se može brinuti sam za sebeteško oštećenje bolesnika nije u stanju brinuti se sam za sebevegetirajuće stanje odsutna spoznajna funkcija i smrt.

Potres mozga povezan s demencijom Objavljeno MedicalXpress Istraživanje provedeno na University of California ukazuje na 2,36 puta veći rizik za demenciju kod osoba koje su pretrpjele potres mozga. Znanstveni časopis JAMA Neurology dodaje kako je uočeno povećanje rizika za demenciju bilo prisutno bez obzira na to je li potres mozga bio popraćen nesvjesticom. U situacijama u kojima je nakon potresa mozga uslijedila nesvjestica je rizik za demenciju bio 2,5 puta veći, a nakon umjerenih do teških traumatskih ozljeda mozga čak 3,8 puta veći.

U odraslih osoba s teškom traumatskom ozljedom mozga oporavak je brži u prvih 6 mj. U djece dolazi do bržeg neposrednog oporavka od traumatske ozljede mozga, bez obzira na težinu, a nastavljaju se oporavljati dulje vremensko razdoblje. Spoznajni ispadi, s poremećenom koncentracijom, pažnjom i pamćenjem te različite promjene osobnosti su češći uzrok poremećaja u društvenim odnosima i na radnom mjestu od specifičnih osjetnih i motoričkih poremećaja. Posttraumatska anosmija i akutna traumatska sljepoća se rijetko poprave nakon 3—4 mj.

Hemipareza hipertenzija nakon potresa mozga afazija se obično povlače, osim u starijih osoba. Liječenje Često je potrebno hipertenzija nakon potresa mozga liječenje višestrukih ozljeda koje ne zahvaćaju glavu, a obično nastaju kod prometnih nesreća i hipertenzija nakon potresa mozga.

Za hitnu reanimaciju ozlijeđenih bolesnika, vidi str.

Mirovanje nakon potresa mozga – jesmo li u krivu?

Na mjestu ozljede se prije pomicanja bolesnika, osigurava prohodnost dišnih putova i zaustavlja vanjsko krvarenje. Osobita se pažnja posvećuje izbjegavanju pomaka kralježnice ili drugih kostiju kako bi se zaštitila kralježnična moždina i krvne žile.

Odgovarajuću imobilizaciju se održava okovratnikom i čvrstom dugom podlogom za kralježnicu, sve dok se stabilnost čitave kralježnice ne utvrdi odgovarajućim pregledom i slikovnim pretragama vidi str. Nakon početne brze neurološke procjene, bol se treba ublažiti opijatom kratkog djelovanja npr.

Njega adolescenata nakon potresa mozga Marija Antonija Prlenda, mag. Strogo mirovanje nakon potresa mozga ne čini se djelotvornijim od uobičajene njege kod adolescenata koji su imali blaži potres mozga, zaključak je randomizirane studije objavljene u časopisu Pediatrics. Na temelju rezultata ove studije, za blagi potres mozga preporuča se odmaranje tijekom dana te postupni povrat aktivnosti. Istraživanje je uključilo 99 pacijenata koji su bili u dobi od 11 do 22 godine, a javili su se u hitnu službu nakon potresa mozga. Ispitanici su randomizirani su za uobičajenu njegu dana odmora nakon kojih je uslijedio postupni povrat aktivnosti ili strogo mirovanje 5 dana odmora te zatim postupni povrat aktivnosti.

U bolnici, nakon brze početne procjene, idućih nekoliko sati treba često provjeravati neurološki status GCS i refleksi zjenicakrvni tlak, puls i temperaturu, jer bilo kakva promjena zahtijeva neodložnu intervenciju.

Osnova liječenja svih bolesnika je održavanje odgovarajuće izmjene plinova i perfuzije mozga, kako bi se izbjeglo sekundarno oštećenje mozga. Odlučno rano liječenje hipoksije, hiperkapnije, hipotenzije i povišenog intrakranijalnog tlaka hipertenzija nakon potresa mozga pri izbjegavanju sekundarnih komplikacija. Druge komplikacije, čiji razvoj treba provjeriti i spriječiti su hipertermija, hiponatrijemija, hiperglikemija i neravnoteža tekućina.

Isto tako, kontrolira se i tjelesna temperatura. Ako nije bilo gubitka svijesti ili je bio kratkotrajan te ako bolesnici imaju stabilne vitalne funkcije, normalni CT nalaz glave te normalne psihičke i neurološke funkcije, mogu se otpustiti na kućnu njegu pod uvjetom da ih članovi obitelji ili prijatelji mogu promatrati još dodatna 24 h.

Kako odrediti potres mozga u djetetu i odrasloj osobi

Ove se promatrače upozori da dovedu bolesnika natrag u bolnicu ukoliko primijete sljedeće promjene: smanjena razina svijesti, žarišni neurološki ispadi, pojačanje glavobolje, povraćanje ili pogoršanje psihičkog stanja.

Bolesnike koji imaju minimalne ili nikakve neurološke promjene, ali pokazuju manje promjene na nalazu CT—a glave treba zaprimiti u bolnicu zbog promatranja i kontrolnog CT—a.

hipertenzija nakon potresa mozga

Često ih nije potrebno intubirati ni mehanički ventilirati ukoliko nema drugih ozljeda niti priključiti na monitor u jedinici hipertenzija nakon potresa mozga liječenja.

Međutim, zbog mogućnosti pogoršanja, bolesnike treba hospitalizirati i promatrati čak i ako je nalaz CT—a glave uredan.

vezani članci

Takvi se hospitaliziraju u jedinicu intenzivne njege. Budući da su obično oštećeni zaštitni refleksi dišnih putova a intrakranijalni tlak je povišen, provodi se endotrahealna intubacija uz poduzimanje mjera za izbjegavanje povišenja intrakranijalnog tlaka. Povišeni intrakranijalni tlak: Bolesnike s traumatskom ozljedom mozga kojima je potrebna dišna potpora ili mehanička ventilacija se intubira na usta umjesto nazotrahealnim putem vidi Pogl.

Treba dati lijekove koji snižavaju intrakranijalni tlak da se spriječi porast Hipertenzija nakon potresa mozga do kojeg može doći prilikom intubacije bez obzira na put intubacije—npr.

hipertenzija nakon potresa mozga

Za procjenu oksigenacije i ventilacije može poslužiti pulsna oksimetrija i određivanje plinova u arterijskoj krvi, tj. Hipertenzija nakon potresa mozga ako je moguće, CO2 na kraju izdaha.

Cilj je postizanje normalne razine PaCO2 5—5,6 kPa, tj. Prije je preporučivana profilaktična hiperventilacija PaCO2 3,3—4,6 kPa, tj. Međutim, premda ta, niža razina PaCO2 smanjuje intrakranijalni tlak uzrokujući vazokonstrikciju u mozgu, također smanjuje i perfuziju mozga pa može izazvati ishemiju.

Zbog toga se hiperventilacija provodi samo prvih nekoliko sati, za liječenje povišenog krvnog tlaka koji ne odgovara na druge postupke, samo kako bi se postigao PaCO2 od 3,9—4,6 kPa, tj. U bolesnika s teškom traumatskom ozljedom mozga koji ne mogu pratiti jednostavne naredbe, osobito u onih s poremećenim nalazom CT— a glave, preporučuje se praćenje intrakranijalnog tlaka i CPP—a vidi str.

Moždana venska drenaža može se povećati snizujući na taj način intrakranijalni tlak podizanjem uzglavlja kreveta na 30° i sprječavanjem naginjanja glave bolesnika u stranu. Ako je postavljen ventrikularni kateter, drenažom likvora može se sniziti intrakranijalni tlak.

Povišenje intrakranijalnog tlaka se može spriječiti i sprječavanjem agitacije, pretjerane motoričke aktivnosti npr.

Prikaz slučajeva Povrede glave i mozga su česte, pogotovo kod mladjih muškaraca. Najčešći načini povredjivanja su: saobraćajna nesreća, pad sa visine, povrede u tuči, pad na ravnom, rane nanate vatrenim oružijem.

Početna, udarna doza se ne primjenjuje. Najčešći neželjeni učinak je hipotenzija. Dugotrajna primjena velikih doza može uzrokovati pankreatitis. Za sedaciju se također mogu davati benzodiazepini npr.

hipertenzija nakon potresa mozga

Antipsihotici mogu odgoditi oporavak pa ih treba, ako je moguće, izbjegavati. Kod delirija se nekoliko dana može primjenjivati haloperidol; dugotrajniji delirij se može liječiti trazodonom, gabapentinom, pripravcima valproične kiseline ili kvetiapinom, premda nije jasno jesu li ti lijekovi bolji od haloperidola. Rijetko mogu biti potrebni paralitici; ako je tako, mora se osigurati odgovarajuća sedacija, jer se klinički više ne može procjenjivati stupanj agitacije. Za odgovarajuće ublažavanje boli često su potrebni opijati.

Za sniženje intrakranijalnog tlaka i održanje osmolalnosti seruma mogu se primijeniti osmotski diuretici npr. Međutim, njih treba ostaviti za bolesnike čije se stanje pogoršava ili se primjenjuju preoperativno u bolesnika s hematomima. Manitol se mora oprezno primjenjivati u bolesnika s teškom koronarnom hipertenzija nakon potresa mozga, zatajenjem srca, bubrežnom insuficijencijom ili plućnom vaskularnom kongestijom, jer manitol brzo povećava intravaskularni volumen tekućine.

Budući da osmotski diuretici povećavaju bubrežno izlučivanje vode prema koncentraciji Na, dugotrajna primjena manitola može također dovesti do gubitka vode i hipernatrijemije.

Dok se primjenjuju osmotski diuretici treba kontrolirati ravnotežu vode i elektrolita. Kad je povišeni IKT neosjetljiv na druge postupke, može hipertenzija u policiji potrebna kratkotrajna hiperventilacija npr. PaCO2 od 3,9—4,6 kPa. Drugo moguće liječenje tvrdokorno povišenog IKT je dekompresivna kraniotomija. Tim se postupkom odstranjuje dio kosti koji se kasnije vraća na mjesto i izvodi duroplastika kako bi se omogućilo širenje edema mozga prema van.

Još jedno moguće liječenje tvrdokorno povišenog IKT je izazivanje pentobarbitalske kome. Dozu može biti potrebno podesiti kako bi se spriječila izbijanja EEG aktivnosti, koju se trajno nadzire.

Hipertenzija nakon potresa mozga je česta i liječi se primjenom tekućina, te ako je potrebno vazopresornih tvari. Terapijska sistemska hipotermija se nije pokazala korisnom.

Kortikosteroidi nisu korisni za nadzor IKT pa se ne preporučuju; u nedavnom višenacionalnom istraživanju bili su povezani s lošijim ishodom. Konvulzije: Ako je moguće, dugotrajne konvulzije koje mogu pogoršati oštećenje mozga i povisiti IKT treba spriječiti i kad se pojave hitno liječiti.

U bolesnika sa znakovitom strukturnom ozljedom npr.

  • Bilo koje od ovih stanja samo za sebe ne mora značiti prisutnost lezije na mozgu, ali uz prisutnost lezije na mozgu pomoću ovih simptoma može se postaviti dijagnoza.
  • Je li moguće da se u potpunosti oporavi od hipertenzije
  • Mirovanje nakon potresa mozga – jesmo li u krivu? - multitrator.com
  • Povrede mozga - NEUROHIRURGIJA I LEČENJE BOLA

Kako bi se doza podesila treba odrediti koncentraciju lijeka u serumu. Trajanje liječenja ovisi o vrsti ozljede i ishodu EEG—a. Ako se za 1 tj. Noviji se antikonvulzivi ispituju. Prijelomi lubanje: Kod zatvorenih prijeloma poravnanih rubova nije potrebno specifično liječenje. Prijelome s utisnućem ponekad je potrebno kirurški obraditi, kako bi se odigli koštani ulomci, obradile rastrgane kortikalne krvne žile, tvrda moždana ovojnica i učinila nekrektomija oštećene mozgovine.

MSD priručnik dijagnostike i terapije: Traumatska ozljeda mozga

Kod otvorenih stupanj 2 hipertenzija života potrebno je učiniti nekrektomiju mozgovine. Antibiotska profilaksa je sporna zbog ograničenih podataka o učinkovitosti i bojazni da potiče razvoj otpornih sojeva. Kirurški zahvat: Kod intrakranijalnih hematoma može biti potrebna kirurška evakuacija krvi.

Hitnom evakuacijom hematoma može se spriječiti ili hipertenzija nakon potresa mozga hernijacija i kompresija mozga; obavezna je rana konzultacija s neurokirurgom. Međutim, kod mnogih hematoma odstranjenje nije potrebno. Kod malih intracerebralnih hematoma kirurški je zahvat rijetko potreban. Bolesnici s malim subduralnim hematomima se često mogu liječiti bez operativnog zahvata. Kod kroničnih subduralnih hematoma može biti potrebna kirurška drenaža, ali puno manje hitno nego kod akutnih subduralnih hematoma.

Veliki ili arterijski epiduralni hematomi se liječe kirurški, no mali venski epiduralni hematomi se mogu pratiti serijskim izvođenjem CT—a. Rehabilitacija: Kada neurološki ispadi traju, potrebna je rehabilitacija. Skupine za pomoć bolesnicima ozlijeđenog mozga mogu pružiti pomoć obiteljima bolesnika.

  • Mirovanje nakon potresa mozga — jesmo li u krivu?
  • Imunizirana protiv difterije u hipertenzije
  • Veza potresa mozga i rizika za demenciju - PLIVAzdravlje
  • Njega adolescenata nakon potresa mozga - multitrator.com

U bolesnika koji prežive početnu hospitalizaciju je često potrebna dugotrajna rehabilitacija, osobito u spoznajnom i emocionalnom području, te se rehabilitacijske usluge trebaju rano isplanirati. Rehabilitaciju najbolje provodi tim u kojem se nalaze fizikalni, radni i govorni terapeuti u kombinaciji s aktivnostima koje potiču umijeća te savjetovanjem koje zadovoljava bolesnikove društvene i emocionalne potrebe vidi i str.